Lov Plemenita divljac Srna 
| Srna |
|
|
|
| Napisao Eniz | ||||
| Subota, 11 Novembar 2006 | ||||
|
Rådjur, Capreolus c, Hjortdjur, Cervidae
Opsti izgled i vazne karakteristike Srna je velika plemenita i dlakava divljac, visokog lova, jedna vrsta papkara i prezivara iz porodice jelena. Muzjak se naziva srndac, zenka srna, a mladunce lane. U povoljnim prehrambenim i drugim uvjetima stanista muzjak /srndac/ narste u duzinu od 130 - 140 centimetara. Rep mu je veoma kratak, skoro nevidljiv, duzine od 2 - 5 cm. Visina mu se krece od 75 - 85 cm. Tjelasna masa kod kapitalnih primjeraka do 50 kilograma, obicno su teski od 30 - 40 kg, ovisno od stanista boravka. Zenke /srne/ su pretezno manje i lakse od muzjaka, tezina im se krece od 20 - 30 kg. Srna je prezivar i zubalo joj je sastavljeno od 32 - 34 zuba: i 0/3, c 0/1, p 3/3, m 3/3 ili i 0/3, c 1/1, p 3/3, m 3/3. Kondilo - bazalna duzina lobanje varira od 195 - 250 mm. Tijelo srne je vitko i njezno. Glava joj je relativno kratka i uska, na kojoj se sa strana nalaze dva veoma krupna crna oka, ispod kojeg se jedva uocava mali nabor kao ostatak zakrzljalog suzista. Usi srne su veoma dugacke i pri kraju malo zasiljene. Nos joj je zaokrugljen, usme crne sa odebljanim zvaljama. Vrat joj je nesto duzi. Kod ovih zivotinja noge su vitke i tanke, sa crnim siljatim papcima, koji stalno rastu ali se stalno i trose. Rogovi /rozcici/ kod ove vrste plemenite divljaci nalaze se kod muzjaka /srndaca/, koje srna u pravilu nema. Istina, pojava rozista kod starih srna nije rijetka, a rijede se nadu i sa rogovima. Pojava rogova kod srna je rudimentalne prirode i ne mora uvijek biti znak neplodnosti. Poznati slucajevi da su rogate srne imali mlade. Rozista kod mladih primjeraka /srndaca/ pocinju da se razvijaju vec u augustu prve godine zivota. Rogovi im se mjenjaju svake godine kao i kod jelena, odbacuju ih polovinom februara. Srndaci sa ovim prvim rogovima se nazivaju "silasi". Drugi rogovi pocinju rasti odmah nakon odbacivanja prvih. Ovi drugi rogovi u pocetku budu obrasli dlakavom navlakom, koju u lovackom zargonu nazivaju "bast". Definitivno formirani i ocisceni rogoviimaju obicno jedan parozak. U donjoj polovini su malo izbrazdani, imaju malu ruzu i posuti su biserastim ikrama. Ove rogove srndac odbacuje krajem oktobra ili u novembru, ovisno od klimatskih uvjeta. Srndac sa ovakvim rogovima nazivaju "vilas". Kad srndac odbaci druge rogove, rozista mu znatno odebljaju i ispod dlakave koznate prevlake pocnu da se razvijaju treci rogovi. Treci rogovi su definitivni koji su karakteristicni za srndaca. Sastoje se od glavnog roga i dva paroska. Srndac sa ovakvim rogovima u lovackom zargonu se nazivaju "sesterac". Nije rijedak slucaj da se u dobrim lovistima susretnu i "osmerci" i "deseterci". Rog "sesterac" je u donjem dijelu jako izbrazdan, ima lijepe sastavljene ruze i posut je biserastim krupnim ikrama. Tjelo ove divljaci pokriveno je kratkom, ostrom i uz tijelo cvrsto prileglom dlakom, koja ljeti ima boju crvenkasto-smeda, a zimi nesto tamniju, kestenjasto-sive boje, koja je nesto jaca i gusca od ljetne dlake. Zadnjica je obrasla bijelim dlakama od kojih je formirana bijela pjega, koja je zimi nesto manja nego ljeti. Lanad su smede boje i isarani sa bijelim pjegama koje se zadrzavaju do prvog jesenjeg linjanja. Dlaka se mjenja svake godine u proljece i ljeto. Odrastao muzjak /srndac/ ima izdrazene i vidljive testise i cuperak dlake na donjoj strani trbuha oko spolnog organa koji se naziva "pinsel", a poslije trece godine duzina mu je od 5 - 8 cm, ovisno od starosti grla. Zenka /srna/ ima vime s cetri sise. Treba naglasiti da u pogledu obojenosti postoje razlicite varijacije; ponekad se javlju potpuno bijele /albino/jedinke. Srna ima vrlo dobro i ostro razvijeno cula vida, sluha i njuha /mirisa/. Oci su srazmjerno velike, iskazuju umiljatost. Njuh ima izvaredan pa redovito koristi strujanje vjetra o cemu lovac mora strogo voditi racuna prilikom suljanja u lovu.
Porijeklo i zivotni prostor Srna rasprostranjena je gotavo u cijeloj Evropi, osim Islanda, Irske, sjeverne Skandinavije, Finske i sredozemnih otoka. Kod nas u Bosni i Hercegovini srna se susrece u cijelom podruciju. Zivotni prostor srne su bjelogoricne i mjesane sume sa sibljem, polja sa grmljem i sumskim proplancima sa nadmorskom visinom od 500 - 1200 metara. Srna je veoma plasljiva i oprezna divljac. Zivi u malim krdima koje predvodi stari muzjak, a zimi se vise malih krda okuplja u velika krda. Srne su aktivni u sumrak i tokom noci do predzoru, gdje srne izlaze na pasu na sumske cistine /proplanci/ ili livade. U toku dana borave na nekom skrovitom mjestu. Nacin ishrane Srne u nacinu ishrane su se prilagodila uslovima svoga stanista. U ishrani je izbirljiva. Najdraza joj je pasa na dobrim livadama, djetelistima, sumskim cistinama i proplancima, takoder brsti lisce, pupove i mlade izbojke planinskog drveca. Osobito su joj poslastica mlada bukvica, zir, kesten i gljive. Srne tokom susnog ljeta nedostatak izvorske vode u visokim planinama i krsovima nadomjescuje rosom. Zimi se hrani kupinom, pupovima i izbojcima bjelogoricnog drveca, kao i travom koju nade kopajuci snijeg. Godisnji prosjecni utrosak kod mladih srndaca iznosi: 118 % suhe materije, 159 % ukupnih bjelancevina, 117% soli i kalcija i 280 % fosfora. U vrijeme rasta rogova kod srndaca potrebni su vitamini D i A, a zajedno sa vitaminom C predstavljaju preduslov za dobro koristenje mineralnih materija od kojih se grade rogovi. Osim vitamina za pravilan razvoj srnece divljaci neophodni su: kobalt, mangan, bakar, jod i zeljezo. Srne kao prezivari imaju burag i zucnu kesicu. Izmet je u obliku nesto izduzenih bobica i samo vrlo iskusnom poznavatelju uocljive su neznatne razlike izmedu muzjaka i zenke. Njihov izmet dosta je slicn izmetu divokoze, muflona i domace ovce. Parenje i gravidnost Za vrijeme parenja srne se oglasavaju "pivkanjem", a kada se uznemire ili osjeti opasnost vrlo prodornim "baukanjem".Parenje otpocinje pocetkom jula, a u planinskim krajevima pocetkom augusta. U vrijeme parenja srndaci medusobno vode zestoke okrsaje /na zivot i smrt/ pa se cesto ove borbe zavrsavaju tragicno po slabijeg. Srndac je poligami muzjak, sposoban za rasplod nakon jedne ipol godine, ali muzjaci efektivno sudjeluju u parenju nakon navrsenih dvije ili tri godine zivota. Sto znaci da jedan muzjak oplodi nekoliko zenki. Zenka spolnu zrelost stice poslije jedne i pol godine. Gravidnost srne traje od 260 - 280 dana. U maju ili junu srna olani jedno rijede dvoje mladih, koji su sposobni odmah po rodenju da slijede svoju majku, sisu je od 2 - 3 mjeseca. Potpuno se osamostaljuju nakon 9 - 12 mjeseci, a poslije toga perioda ostaju uz majku do 15 mjeseci starosti kada postaju polno zreli. Raspoznavanje spolova kod lanadi je u prvim mjesecima zivot gotovo nemoguce. Zivotni vijek Srne zivi do 15 godina. Starost kod srndaca se moze utvrditi po rogovima. Prirodni neprijatelji Srna ima veliki broj prirodnih neprijatelja, a najcesci su: kurjaci vukovi i neki orlovi. Za mlade najveci neprijatelji su: lisice, kune i sova usara, orlovi koji lako dolaze do plijena. Psi skitalice cesto naprave pravi pokolj medu srnama za vrijeme velike zime. Lov Lovna sezona na srndaca pocinje 15. maja i traje do 15. septembra, a na srnu od 16. septembra do 5. decembra, samo u onim krajevima gdje je dozvoljen lov na srnu. Na ovu vrstu divljaci lov se vrsi cekanjem ili imitiranjem srne koja se oglasava piskanjem. U vrijeme parenja u lovistu se moze cuti piskanje lanadi, to oni traze srnu /majku/, a i srna piskanjem doziva svoju lanad. Piskanjem se javlja i "upaljena" srna, ali se moze cuti i srndac. Osim piskanja, srne se jos javljaju i jaukom /placem/, a to je zbog straha ili bola. Tako se javlja srna kada je u vrijeme parenja upaljeni srndac progoni. U vrijeme parenja lako je dobaviti srndaca u potrazi za srnom /imitiranjem srnine piske/. Preporucuje se da se vabi samo vjestackim vabilicama. Na mjestima gdje smo predgodno ustanovili da se skuplja srneca divljac, iz dobrog skrovista cemo prvo jednom, a zatim malo energicnije i brze dva puta uzastopno. Mirno se ceka otprilike jedan minut i na isti se nacin vabi ponovo. Zatim se prave sve duze pauze, tri do per minuta, pa se vabljenje ponovi. Na vabljenje, mladi srndac dojuri prvi, pun ceznje, ali stari, iskusni srndac se priblizava oprezno, vecinom uz vjetar. Vabljenje sa visokih ceka je uspjesnije nego sa zemlje, bas upravo radi vjetra, sto dobro srndac ima razvijeno culo njuha ili mirisa. Srndac cuje nase vabljenje veoma daleko, cak i na nekoliko stotina metara, stoga svaki lovac mora imati jako veliko strpljenje i cekati dugo dok srndac stigne. Srndaca koji je uz srnu u parenju necemo ga moci dovabiti imitiranjem njenog glasa. Srndac je veoma cijenjena i atraktivna lovna divljac visokog lova, posebno za starije lovce. Za ovaj lov je najbolje koristiti lovacko oruzije, kalibra 5,6 x 50 Mag 222 Rem i 222 Rem Mag, najveca dopustena daljina za odstrel je 100 metara. Trofej kod srndaca predstavljaju rogovi /sesterac krstas/ Meso Srndac ima veoma ukusno meso koje je jako cijenjeno, a posebno kod mladih primjeraka, kod mnogih lovaca koji ga love i koriste u svome kulinarstvu kao delikatesu. Recept Gulas od srneceg mesa: - 1 kilogram mesa od plecke i vrata - 200 grama masnog suhog mesa - 1 dl ulja - 30 grama brasna - 1 glavica crvenog luka - 2 cesnjaka bijelog luka - 400 grama vrganja - 11 dl bijelog vina - so - biber - persunov list Meso odsjeci od plecke i vrata, isjeci na komadice, staviti da se przi na vrelom ulju, posuti brasnom, promjesati, pa preliti zagrijanim bijelim vinom i eventualno dodati joj vode, tako da meso tek bude pokriveno. Lagano kuhati, dodati so i biber, kao i isitnjen bijeli luk. Prebaciti u vatrostalnu posudu, poklopiti i nastaviti kuhati u zagrijanoj pecnici oko 1 sat. U tavi posebno preprziti sitno isjeckani crveni luk, isjeckano suho meso i gljive izrezane na krupnije komade. Dodati mesu u vatrostalnoj zdjeli i pirjati jos 10-tak minuta. Gotov gulas odozgo posuti persunovim listom i servirati u posudu u kojoj se priprema sa nekom salatom po zelji gosta.  Dodaj kao favorit (22) |  Ocijeni ovaj tekst | Views: 1120
Samo regristrovani mogu pisati komentare. Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6 |
||||
| Zadnji put obnovljeno ( Nedjelja, 25 Februar 2007 ) | ||||
| < Prošli | Sljedeći > |
|---|
