Lov Plemenita divljac Jelen lopatar 
| Jelen lopatar |
|
|
|
| Napisao Eniz | ||||
| Subota, 11 Novembar 2006 | ||||
|
Dovhjort, Dama dama, Hjortdjur, Cervidae
Opsti izgled i vazne karakteristike Lopatar je velika, krupna, plemenita i dlakava divljac, visokog lova, jedna vrsta dvopapkara i prezivara, on je tipicni predstavnik familije Cervidae. Jelen lopatar je manji od obicnog jelena a veci od srne. Muzjak se naziva jelen lopatar, zenka kosuta, a mladunce jelence ili tele. U povoljnim prehrambenim i drugim uvjetima stanista muzjak /lopatar/ narste u duzinu od 130 - 165 centimetara. Rep mu je dug od 15 - 25 cm. Visina mu se krece od 85 - 110 cm. Tjelasna masa kod kapitalnih primjeraka do 150 kilograma, obicno su teski od 80 - 100 kg, ovisno od stanista boravka. Zenke /kosute/ su pretezno manje i lakse od muzjaka, tezina im se krece od 60 - 80 kg. Jelen lopatar je prezivar i zubalo joj je sastavljeno od 34 zuba: i 0/3, c 1/1, p 3/3, m 3/3. Kondilo - bazalna duzina lobanje varira od 250 - 300 mm kod muzjaka, a kod zenkih od 220 - 280 mm. Tijelo lopatara je vitko i njezno. Glava joj je relativno kratka i uska, na kojoj se sa strana nalaze dva veoma krupna crna oka, ispod kojeg se jedva uocava mali nabor kao ostatak zakrzljalog suzista. Usi srne su veoma dugacke i pri kraju malo zasiljene. Nos joj je zaokrugljen, usme crne sa odebljanim zvaljama. Vrat mu je dug, jak koji je obrastao nesto duzom dlakom, koja zimi izgleda poput grive. Kod ovih zivotinja noge su vitke i tanke, sa crnim siljatim papcima, koji stalno rastu ali se stalno i trose. Rogovi kod ove vrste krupne i plemenite divljaci nalaze se kod muzjaka /jelena lopatara/, koje kosuta u pravilu nema. Kod ovog jelena rogovi su u obliku lopate po kojem je i dobio naziv "Jelen Lopatar", mogu biti sastavljeni od vise parozaka. Na svakom rogu nalazi se desetak parozaka. Tezina rogova kod jelena varira ovisno o starosti i od ekoloskih uvjeta stanista. Kod kapitalnih primjeraka rogovi mogu dostici tezinu od 8 - 12 kg. Prvi rogovi kod muzjaka se javljaju vec nakon 7 - 8 mjeseci. Lopatar rogove odbacuje krajem februara ili pocetkom marta, a novi im izrastu do kraja juna. Odbacivanje starih rogova kod mladih jelena je nesto kasnije. Odbacuju ih u maju, a novi im narastu do polovine augusta. Tjelo ove divljaci pokriveno je kratkom, ostrom i uz tijelo cvrsto prileglom dlakom, koja ljeti ima boju tamnohrdasto-crvenu, sa bijelim pjegama po cijelom tijelu,a po trbuhu nesto svjetliju. Rep im je odozgo tamne boje, a odozdo bijel. Zimi nesto tamnija, tamno-sive boje, koja je znatno jaca i gusca od ljetne dlake. Kosuta je iste boje kao i jelen, dok su telad crveno-smede boje i isarani sa bijelim pjegama koje se zadrzavaju do prvog jesenjeg linjanja. Dlaka se mjenja svake godine u proljece i u jesen. Odrastao muzjak /jelen lopatar/ ima izdrazene i vidljive testise i cuperak dlake koji je dobro uocljiv, tokom zime je uocljiviji na donjoj strani trbuha oko spolnog organa koji se naziva "pinsel", a poslije trece godine duzina mu je od 10 - 12 cm, ovisno od starosti grla. U pogledu obojenosti postoje razlike varijacije; ponekad se javljaju potpuno tamne /melanicne/ kao i potpuno bijele /albino/ jedinke. Zenka /kosuta/ ima vime s cetri sise. Jelen lopatar ima vrlo dobro i ostro razvijeno cula vida, sluha i njuha /mirisa/. Oci su srazmjerno velike, iskazuju umiljatost. Njuh ima izvaredan, pa edovito koristi strujanje vjetra o cemu lovac mora strogo voditi racuna prilikom lova. Tako npr. jelen moze osjetiti covjeka na udaljenosti do 400 metara, a takoder registrovati tihe sumove na udaljenosti 200 metara. Porijeklo i zivotni prostor
Jelen lopatar rasprostranjen je gotavo u cijeloj Evropi, osim Irlanda, sjevera Skandinavije, Koruske, Grcke i nekih drugih krajeva. Zivotni prostor lopatara su prostrane bjelogoricne i mjesane sume sa sibljem, polja sa grmljem i sumskim proplancima sa dosta potoka, nadmorske visine do 1.500 metara. Jelen je veoma plasljiva i oprezna divljac. Stari muzjaci zive u manjim grupama od 2 - 3 ili samostalno. Mladi jeleni zivi u velikim krdima koje predvodi stara kosuta /predvodnica/, a zimi se vise malih krda jelena, okuplja u velika krda, koja predvodi mladi jelen /predvodnik/. Stari jeleni pridruzuju se kosutama u doba parenja. Jelen su aktivni u sumrak i tokom noci do predzoru, gdje jeleni izlaze na pasu na sumske cistine /proplanci/ ili livade. U toku dana borave na nekom skrovitom mjestu. Nacin ishrane Jelen lopatar u nacinu ishrane su se prilagodila uslovima svoga stanista. Lopatar je tipican prezivar. Njegov probavni trak graden je kao kod goveda. On nema zucnog mjehura, vec mu se zuc iz jetre direktno izlijeva u crijevo. Lopatar pase i brsti. Hrani se liscem, pupoljcima i mladim grancicama listopadnog drveca, brsti bukvicu, voce, povrce, jede zir, te razlicito zeljasto bilje i pase travu. Zimi se hrani kupinom, pupovima i izbojcima bjelogoricnog drveca, kao i travom koju nade kopajuci snijeg. Posebno voli zrnastu hranu: kukuruz, psenicu , jecam, zob itd. Zbog toga ponekad pravi ogrpmne stete na poljoprivrednim usjevima i mladim plantazama. Jelen lopatar nevno popije 1,5 litar vode, ovisno od vrste hrane i godisnjeg doba, zenka potrebuje vise vode do 3 litra. Zbog viska kalcija, a manjka natrija u zelenoj hrani obavezno je postavljanje solila. Naprotiv za planiranje godisnjeg prirasta je 85 % kod svih polno zrelih zenkih. Godisnji prosjecni utrosak kod mladih srndaca iznosi: 118 % suhe materije, 159 % ukupnih bjelancevina, 117% soli i kalcija i 280 % fosfora. U vrijeme rasta rogova kod srndaca potrebni su vitamini D i A, a zajedno sa vitaminom C predstavljaju preduslov za dobro koristenje mineralnih materija od kojih se grade rogovi. Osim vitamina za pravilan razvoj srnece divljaci neophodni su: kobalt, mangan, bakar, jod i zeljezo. Izmet kod jelena lopatara dosta je slican izmetu domacih krava /goveda/. Parenje i gravidnost Parenje otpocinje polovinom oktobra, a zavrsava do polovine novembra, a u planinskim krajevima mogu produziti i do kraja januara. U vrijeme parenja jeleni lopatar se oglasavaju "karakteristicnim i dugotrajnim stenjanjem", gdje muzjaci vode medusobno zestoke okrsaje /na zivot i smrt/, pa se cesto ove borbe zavrsavaju tragicno po slabijeg. Jelen lopatar je poligami muzjak, sposoban za rasplod nakon dvije godine, ali muzjaci efektivno sudjeluju u parenju nakon navrsenih tri godine zivota. Sto znaci da jedan muzjak okupi vise zenki u krdo i sa njima se pari. Za vrijeme parenja jeleni su veoma razdrazljivi, cudno se ponasaju, nedovoljno uzimaju hranu, pa u vecim slucajevima znatno omrsave. Zenka spolnu zrelost stice poslije dvije godine. Gravidnost kosute traje od 210 - 230 dana. U maju ili junu kosuta oteli jedno rijede dvoje teladi, muska su teska 4,5 kg, a zenska oko 4 kg. Koji su sposobni odmah po rodenju da slijede svoju majku, sisu je od 3 - 4 mjeseca, a poslije ostaju uz majku do 9 - 12 mjeseci, a poslije toga perioda se osamostaljuju. Raspoznavanje spolova kod teladi je u prvim mjesecima zivot gotovo nemoguce. Zivotni vijek Jelen Lopatar najcesce zivi od 10 - 12 godina, ponekad i do 15 godina. Starost kod jelena se moze utvrditi po rogovima. Prirodni neprijatelji Jelen lopatar ima veliki broj prirodnih neprijatelja, u planinskim podrucjima neprijatelj jelena je vuk, osobito zimi kada su veliki mrazevi i dubok snijeg. Takoder je opasan i ris, posebno za mlade i kosutu. Ponekad i lisica uspije savladati mladu telad, narocito ako u blizini nema kosute. U niziskim podrucjima jeleni cesto stradaju od poplava, kao i od pasa skitalica koji cesto naprave pravi pokolj medu kosutama za vrijeme velike zime. Lov Lovna sezona na jelena lopatara pocinje 16. septembra i traje do 5. decembra, samo u onim krajevima, gdje ga ima i gdje je dozvoljen lov. Na ovu vrstu divljaci lov se vrsi cekanjem ili imitiranjem kosute, koja se oglasava mikanjem. Jelen lopatar je veoma cijenjena i atraktivna lovna divljac visokog lova, posebno za starije lovce. Za ovaj lov je najbolje koristiti lovacko oruzije, kalibra 7 x 64 ili 7 x 75 R najveca dopustena daljina za odstrel je 100 metara. Trofej kod jelena lopatara predstavljaju rogovi koji se istovremeno smatraju jednim najvrednijim trofejom uopste. Meso Jelen lopatar ima veoma ukusno i kvalitetno meso koje je jako cijenjeno, a posebno kod mladih primjeraka, kod mnogih lovaca koji ga love i koriste u svome kulinarstvu kao delikatesu. Recept Jelenov stek sa sampinjonima: - 4 jelenska steka od po 150 grama - so - biber - 250 grama sampinjona - 6 kasika ulja - 1 glavice crvenog luka - 40 grama brasna - 1,5 dl bijelog vina - 2 dl povlake Iz jelenovog filea izrezati stekove, posoliti, pobiberti, uvaljati u brasno i naglo preprziti na vrelom ulju. Izvaditi, poslagati u vatrostalnu posudu i staviti u mlaku pecnicu. U ulje u tavi dodati bijelo vino, provreti, probati ukus pa eventualno jos posoliti. Sampinjone ocistiti, narezati na listove i u drugoj tavi preprziti zajedno sa isjeckanim crvenim lukom. Dodati povlaku i pirjati dok ne omeksaju. Stekove izvaditi iz pecnice, obloziti sampinjonima i preliti sokom od pecenja. Servirati sa crnim somunom od kvasa i nekom po zelji salatom.  Dodaj kao favorit (36) |  Ocijeni ovaj tekst | Views: 1665
Samo regristrovani mogu pisati komentare. Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6 |
||||
| Zadnji put obnovljeno ( Nedjelja, 25 Februar 2007 ) | ||||
| < Prošli | Sljedeći > |
|---|
