Krasulje Inter Aktivno

Koliko nogomet može zaluditi ljude pokazuje i niz primjera iz Kine gdje je interes za utakmice svjetskog nogometnog prvenstva premašio sva očekivanja. Tako se jedan 30-godišnjak nije obazirao na požar u svom stanu jer je pozorno pratio utakmicu osmine finala između Francuske i Španije.
Viste ovde: Pocetna arrow Lov arrow Plemenita divljac arrow Los
  • Decrease font size
  • Default font size
  • Increase font size
Los PDF Ispiši E-mail
Napisao Eniz   
Subota, 11 Novembar 2006

Älg, Alces alces, Hjortdjur, Cervidae

Image

Opsti izgled i vazne karakteristike

Jelen los je najveca, najkrupnija, plemenita i dlakava divljac, visokog lova, jedna vrsta papkara i prezivara, on je atipicni predstavnik familije Cervidae. Muzjak se naziva los, zenka kosuta, a mladunce tele. U povoljnim prehrambenim i drugim uvjetima stanista muzjak /los/ narste u duzinu od 260 - 310 centimetara. Rep mu je kratak od 5 - 10 cm. Visina mu se krece od 190 - 235 cm. Tjelasna masa kod kapitalnih primjeraka do 800 kilograma, obicno su teski od 300 - 500 kg, ovisno od stanista boravka. Zenke /kosute/ su pretezno manje i lakse od muzjaka, tezina im se krece od 275 - 375 kg. Jelen los je prezivar i zubalo joj je sastavljeno od 32 zuba: i 0/3, c 1/1, p 3/3, m 3/3. Kondilo - bazalna duzina lobanje varira od 450 - 550 mm kod muzjaka, a kod zenkih od 330 - 430 mm. Tijelo losa je srazmjerno kratko i debelo, a grudi su mu jake i siroke. Ramena su mu siroka, grbava, leda ravna, a sapi onize. Glava mu je relativno izduzena; zavrsava se dugackom, debelom i zatupljenom njuskom, koja je neobicnog, karakteristicnog izgleda, roznata i vrlo pokretljiva na kojoj se sa strana nalaze dva veoma krupna crna oka. Usi su mu veoma dugacke, klepave i zasiljene. Vrat mu je jak, srazmjerno kratak, koji sa donje strane ima jaku, vrlo gustu grivu /brada/ duzine oko 20 cantimetara. Kod ovih zivotinja noge su visoke i snazne, sa crnim duboko rascijepljenim papcima, spojeni sa rastezljivim veznim tkivom, koji stalno rastu ali se stalno i trose. Rogovi kod ove vrste krupne i plemenite divljaci nalaze se kod muzjaka /losa/, koje kosuta u pravilu nema. Kod losa rogovi karakteristicnog su oblika, mogu biti dugacki oko dva metra, mogu biti sastavljeni od 44 parozaka. Na svakom rogu nalazi se od 20 - 22 parozaka. Tezina rogova kod losa varira ovisno o starosti i od ekoloskih uvjeta stanista. Kod kapitalnih primjeraka rogovi mogu dostici tezinu od 18 - 20 kg. Rogovi losa se mjenjaju svake godine; odbacuje u decembru, a novi im pocinju rasti u aprilu, da bi u junu dobili definitivno velicinu i oblik. Odbacivanje starih rogova kod mladih losova je nesto kasnije. Tjelo ove divljaci pokriveno je dugackom, gustom, ostrom i uz tijelo cvrsto prileglom dlakom, koja se sastoji od tamnog i mehkog osja ispod koje se nalazi kratka i fina dlaka. Los ljetnu dlaku ima crvenkasto-smedu, a po trbuhu i sa strane butova nesto tamniju, dok je od polovice zadnjih i prednjih nogu nesto svijetlija boja. Zimi los dlaku ima nesto tamniju, tamnoplavo-sive boje, koja je znatno jaca i gusca od ljetne dlake. Kosuta je iste boje kao i muzjak /los/, dok su telad nesto svjetlije, kafeno-smede boje. Dlaka se mjenja svake godine u proljece i ljeto. Odrastao muzjak /los/ ima izdrazene i vidljive testise, a poslije trece mnogo su mu uocljiviji. Zenka /kosuta/ ima vime s cetri sise. Jelen los ima vrlo dobro i ostro razvijeno cula vida, sluha i njuha /mirisa/. Oci su srazmjerno velike. Njuh ima izvaredan, pa redovito koristi strujanje vjetra o cemu lovac mora strogo voditi racuna prilikom lova. Tako npr. los moze osjetiti covjeka na udaljenosti do 500 metara, a takoder registrovati tihe sumove na udaljenosti 300 metara.

Porijeklo i zivotni prostor

Jelen los rasprostranjen je gotavo u cijeloj Evropi, danas je zastupljen na podruciju Skandinavije, Finske, Poljske, Baltiku i Rusije, te u sjevernoj Americi. Zivotni prostor losa su prostrane bjelogoricne i mjesane sume sa sibljem, mocvare sa dosta potoka, u kojima rastu johe, breze, vrbe i druga listopadna drveca. Ponekad zalazi i u crnogoricne sume, ako u njima ima vrba i joha. Los je veoma plasljiva i oprezna divljac. Stari muzjaci zive u manjim grupama od 2 - 3 ili samostalno. Mladi losovi zivi u krdima koje predvodi stara kosuta /predvodnica/, a zimi se vise malih krda losova, okuplja u velika krda, koja su sastavljena od pola i razlicitog uzrasta. Stari muzjak /los/ pridruzuje se /zenki/ kosuti u doba parenja. Losovi su aktivni danju i nocu, losovi izlaze na rubove sumskih kompleksa ili na mocvarna prostranstva u potragu za hranom, nadmorske visine i do 2.500 metara.

Nacin ishrane

Jelen los u nacinu ishrane su se prilagodio uslovima svoga stanista. Los je tipican prezivar. Njegov probavni trak graden je kao kod goveda. On nema zucnog mjehura, vec mu se zuc iz jetre direktno izlijeva u crijevo. Los je brstac. Hrani se najcece brstenjem mladih grancica od; breze, johe, vrbe i bukvice, te razlicitim vodenim i zeljasto bilje . Zimi se hrani liscem crnogorice i bijelogorice. Posebno voli zrnastu hranu: kukuruz, psenicu , jecam, zob itd. Zbog toga ponekad pravi ogrpmne stete na poljoprivrednim usjevima i mladim plantazama. Jedan los popije dnevno od 5 - 10 litara vode, ovisno od vrste hrane i godisnjeg doba, zenkama treba vise vode. Zbog viska kalcija, a manjka natrija u zelenoj hrani obavezno je postavljanje solila. Normativ za planiranje godisnjeg prirasta je 85% kod svih zrelih zenki. Godisnji prosjecni utrosak kod mladih jelena iznosi: 118 % suhe materije, 159 % ukupnih bjelancevina, 117% soli i kalcija i 280 % fosfora. U vrijeme rasta rogova kod jelena potrebni su vitamini D i A, a zajedno sa vitaminom C predstavljaju preduslov za dobro koristenje mineralnih materija od kojih se grade rogovi. Osim vitamina za pravilan razvoj jelenjske divljaci neophodni su: kobalt, mangan, bakar, jod i zeljezo. Izmet kod losa dosta je slican izmetu domacih stoke /krava/.

Parenje i gravidnost

Parenje kod jelena losa otpocinje krajem augusta, a zavrsava pocetkom novembra, ovisno od uslova stanista. U vrijeme parenja muzjaci /losvi/ se oglasavaju karakteristicnim dugotrajnim "stenjanjem", poput jelena lopatarai. Muzjaci vode medusobno zestoke okrsaje /na zivot i smrt/, pa se cesto ove borbe zavrsavaju tragicno po slabijeg. Los je poligami muzjak, sposoban za rasplod nakon dvije godine, ali muzjaci efektivno sudjeluju u parenju nakon navrsenih tri godine zivota. Sto znaci da jedan muzjak okupi vise zenki u krdo i sa njima se pari. Za vrijeme parenja losovi su veoma razdrazljivi, cudno se ponasaju, ne ustrucavaju se napasti bilo koga, pa cak i covjeka, nedovoljno uzimaju hranu, pa u vecim slucajevima znatno omrsave. Zenka spolnu zrelost stice poslije dvije godine. Gravidnost kosute traje od 250 - 265 dana. Krajem aprila ili pocetkom maju zenka oteli, prvi put jedno, a svake naredne godine po dvoje /musko i zensko/, a desava se i po troje mladih, koji su sposobni odmah po rodenju da slijede svoju majku. Mladi sisu od 3 - 4 mjeseca, koji ostaju uz majku do dvije godine. Osamostaljuju se nakon dvije godine zivota. Raspoznavanje spolova kod teladi je u prvim mjesecima zivot gotovo nemoguce.

Zivotni vijek

Jelen los ima zivotni vijek od 20 - 25 godina. Starost kod losa se moze utvrditi po rogovima.

Prirodni neprijatelji

Los ima veliki broj prirodnih neprijatelja, u planinskim podrucjima. Neprijatelji losa su; vuk, risovi i medvjedi osobito zimi kada su veliki mrazevi i dubok snijeg, a posebno su opasni za mlade i kosutu.

Lov

Lovna sezona na jelena losa pocinje septembra i traje do januara samo u onim krajevima gdje ga ima. Na ovu vrstu visoke divljaci lov se vrsi sa lovackim psima i cekanjem na cekama. Los je veoma cjenjena i atraktivna lovna divljac visokog lova, posebno za starije lovce. Za ovaj lov je najbolje koristiti lovacko oruzije, kalibra 8 x 68 S ili 8 x 57 JS najveca dopustena daljina za odstrel je 100 metara. Trofej kod jelena predstavljaju rogovi koji se istovremeno smatraju jednim najvrednijim trofejom uopste.  

Bronzana medalja.................................od 250 pojena

Srebrena medalja..................................od 275 pojena

Zlatna medalja.....................................od 300 pa i vise pojena.

Daleke 1982. godine Svedski lovac Leif Jocobsson je ostrelio losa sa rogovima trofejne vrijednosti od 420,85 (CIC). Svi rogovi visoke divljaci se moraju susiti najmanje 3 mjeseca prije ocjenjivanja.

Meso

Los ima veoma ukusno i kvalitetno meso koje je jako cijenjeno, a posebno kod mladih primjeraka, kod mnogih lovaca koji ga love i koriste u svome kulinarstvu kao delikatesu.

Recept

Hrbatak od losa na engleski nacin:

- jedan hrbatak od losa

- so

- biber

- 200 grama masnog suhog mesa

- 1 kg crvenog kompira

- 2 korjena celera

- ulje

- sirce

Hrbatak se ocisti od zilica, dobro se obrise krpom, posoli, pobiberi i oblozi sa komadima suhog mesa. Tako pripremljen hrbatak umota se u namascen papir ili u aluminisku foliju, stavi u vrelu pecnicu i pece se oko 3 sata. Pred kraj pecenja papir se skine i meso se jos malo pece da porumeni. Pecenje izrezati na lijepe komade i preliti vlastitim sokom. Uz ovako pripremljen hrbatak servirati salatu od kuhamog kompira i celera.

 


Dodaj kao favorit (23) | Ocijeni ovaj tekst | Views: 753

Budi prvi sa komentarem
RSS komentari

Samo regristrovani mogu pisati komentare.
Molim uloguj se ili regristruj se.

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

Zadnji put obnovljeno ( Nedjelja, 25 Februar 2007 )
 
< Prošli   Sljedeći >