Krasulje Inter Aktivno

Opsti izgled i vazne karakteristike

Bijelorepi jelen je velika, krupna, plemenita i dlakava divljac, visokog lova, jedna vrsta dvopapkara i prezivara, on je tipicni predstavnik familije Odocoilinae. Muzjak se naziva bijelorepi jelen, zenka kosuta, a mladunce tele. U povoljnim prehrambenim i drugim uvjetima stanista muzjak /bijelorepan/ narste u duzinu od 160 - 180 centimetara. Rep mu je sirok, dugacak od 15 - 28 cm. Visina mu se krece od 90 - 105 cm. Tjelasna masa kod kapitalnih primjeraka do 150 kilograma, obicno su teski od 80 - 130 kg, ovisno od stanista boravka. Zenke /kosute/ su pretezno manje i lakse od muzjaka, tezina im se krece od 30 - 90 kg. Bijelorepi jelen je prezivar i zubalo mu je sastavljeno od 32 zuba: i 0/3, c 1/1, p 3/3, m 3/3. Kondilo - bazalna duzina lobanje varira od 250 - 300 mm kod muzjaka, a kod zenkih od 200 - 250 mm. Tijelo bijelorepog jelena je pokriveno gustom i mehkom dlakom koja je iste boje kod oba spola. Glava joj je relativno kratka i uska, na kojoj se sa strana nalaze dva veoma krupna crna oka, a okolo njih bijele dlake. Usi bijelorepog jelena su veoma dugacke i pri kraju malo zasiljene. Nos mu je zaokrugljen, usme crne, a okolo obrasle sa bijelom dlakom. Vrat mu je srazmjerno kratak i jak, sa donje strane ima bilinu. Kod ovih zivotinja noge su vitke i tanke, sa crnim siljatim papcima, koji stalno rastu ali se stalno i trose. Rogovi kod ove vrste krupne i plemenite divljaci nalaze se kod muzjaka, koje kosuta u pravilu nema. Kod jelena rogovi mogu biti sastavljeni od vise parozaka. Na svakom rogu nalazi se desetak parozaka. Tezina rogova kod jelena varira ovisno o starosti i od ekoloskih uvjeta stanista. Kod kapitalnih primjeraka rogovi mogu dostici tezinu od 2 - 5 kg. Prvi rogovi kod muzjaka se javljaju vec nakon 7 - 8 mjeseci. Jelen rogove odbacuje krajem decembra, a novi im pocinju rasti pocetkom maja, a potpuno izrastu do kraja augusta. Dlaka kod bijelorepog jelena ljeti ima boju crvenkasta, a po trbuhu bijelekasta. Zimi nesto tamnija, prepelasto-sive je boje, koja je znatno jaca i gusca od ljetne dlake, dok su telad crveno-smede boje i isarani sa bijelim pjegama, koje se zadrzavaju do prvog jesenjeg linjanja. Dlaka se mjenja svake godine u proljece i ljeto. Odrastao muzjak /jelen/ ima izdrazene i vidljive testise, a poslije trece godine jos izdrazenije. Zenka /kosuta/ ima vime s cetri sise. Bijelorepi jelen ima vrlo dobro i ostro razvijeno cula vida, sluha i njuha /mirisa/. Oci su srazmjerno velike, iskazuju umiljatost. Njuh ima izvaredan, pa redovito koristi strujanje vjetra o cemu lovac mora strogo voditi racuna prilikom lova. Tako npr. jelen moze osjetiti covjeka na udaljenosti do 300 metara, a takoder registrovati tihe sumove na udaljenosti 200 metara.

Porijeklo bijelorepog jelena vodi iz Sjeverne Amerike gdje predstavlja najznacajniju i najpopularniju vrstu krupne lovne sjevernoamericke divljaci, premda ih nesto ima i u Brazilu, Boliviji i Peru. Bijelorepi jelen adaptiran je prvo u Skandinaviju, u krajeve Finske i neke druge krajeve Evrope. Zivotni prostor bijelorepog jelena su mjesane sume sa sibljem, grmljem i sumskim proplancima sa dosta potoka. Bijelorepi jelen je veoma plasljiva i oprezna divljac. Stari muzjaci zive u manjim grupama od 2 - 3 ili samostalno. Mladi jeleni zivi u manjim krdima koje predvodi stara kosuta /predvodnica/, odnosno porodicno krdo, a zimi se vise malih krda jelena, okuplja u velika krda, koja ponekad broje od 50 - 80 grla. Stari jeleni pridruzuju se kosutama u doba parenja. Bijelorepi jelen nije migratorna vrsta, te mu je radius kretanja od pet do sedam kilometara, osim muzjacima za vrijeme parenja. Aktivni u sumrak i tokom noci do predzoru, gdje jeleni izlaze na pasu na sumske cistine /proplanci/ ili livade. U toku dana borave na nekom skrovitom mjestu.

Bijelorepi jelen u nacinu ishrane su se prilagodila uslovima svoga stanista. Jelen je tipican prezivar. Njegov probavni trak graden je kao kod goveda. On nema zucnog mjehura, vec mu se zuc iz jetre direktno izlijeva u crijevo. Jelen pase i brsti. Hrani se liscem, pupoljcima i mladim grancicama listopadnog drveca, brsti bukvicu, jede zir, te razlicito zeljasto bilje i pase travu. Zimi se hrani kupinom, pupovima i izbojcima bijelogoricnog drveca, kao i travom koju nade kopajuci snijeg. Posebno voli zrnastu hranu: kukuruz, psenicu , jecam, zob itd. Zbog toga ponekad pravi ogrpmne stete na poljoprivrednim usjevima i mladim plantazama. Godisnji prosjecni utrosak kod mladih srndaca iznosi: 118 % suhe materije, 159 % ukupnih bjelancevina, 117% soli i kalcija i 280 % fosfora. U vrijeme rasta rogova kod srndaca potrebni su vitamini D i A, a zajedno sa vitaminom C predstavljaju preduslov za dobro koristenje mineralnih materija od kojih se grade rogovi. Osim vitamina za pravilan razvoj srnece divljaci neophodni su: kobalt, mangan, bakar, jod i zeljezo. Izmet kod jelena dosta je slican izmetu domacih krava.

Parenje bijelorepog jelena otpocinje pocetkom oktobra, a zavrsava krajem decembra. U vrijeme parenja jeleni se oglasavaju "brektanjem" i "puhanjem", vode medusobno zestoke okrsaje /na zivot i smrt/, pa se cesto ove borbe zavrsavaju tragicno po slabijeg. Bijelorepi jelen je poligami muzjak, sposoban za rasplod nakon jedne ipol godine, ali muzjaci efektivno sudjeluju u parenju nakon navrsenih dvije ili tri godine zivota. Sto znaci da jedan muzjak okupi vise zenki u krdo i sa njima se pari. Za vrijeme parenja jeleni su veoma razdrazljivi, cudno se ponasaju, nedovoljno uzimaju hranu, pa u vecim slucajevima znatno omrsave. Zenka spolnu zrelost stice nakon 9 - 18 mjeseci. Gravidnost kosute traje od 250 - 265 dana. U maju ili junu kosuta oteli jedno rijede dvoje mladih, koji su sposobni odmah po rodenju da slijede svoju majku, sisu je od 2 - 3 mjeseca. Potpuno se osamostaljuju nakon 9 - 12 mjeseci, a poslije toga perioda ostaju uz majku do dvije godine. Raspoznavanje spolova kod teladi je u prvim mjesecima zivot gotovo nemoguce. Mladi se oglasavaju blejanjem.

Bijelorepi jelen najcesce dozivi starost od 10 - 12 godina, u rezervatima i do 25 godina. Starost kod jelena se moze utvrditi po rogovima.

Bijelorepi jelen ima veliki broj prirodnih neprijatelja, u planinskim podrucjima neprijatelj jelena je vuk, osobito zimi kada su veliki mrazevi i dubok snijeg. Takoder je opasan i ris, posebno za mlade i kosutu kao i drugi.

Lovna sezona na bijelorepana pocinje od 1. septembra do 5. decembra, samo u onim krajevima gdje je dozvoljen lov na srnu. Na ovu vrstu divljaci lov se vrsi na tri nacina; docek, prigon i sunjanje, kao lukom i strelom. Bijelorepi jelen je veoma cijenjena i atraktivna lovna divljac visokog lova, posebno za starije lovce. Za ovaj lov je najbolje koristiti lovacko oruzije, kalibra 7 x 64 ili 7 x 65 R najveca dopustena daljina za odstrel je 100 metara. Trofej kod jelena predstavljaju rogovi koji se istovremeno smatraju jednim najvrednijim trofejom uopste, a upotrebljavaju se za izradu dugmadi, rukohvati nozeva i druga galanterija.

Jelen ima veoma ukusno i kvalitetno meso koje je jako cijenjeno, a posebno kod mladih primjeraka, kod mnogih lovaca koji ga love i koriste u svome kulinarstvu kao delikatesu.

Recept

Budi prvi sa komentarem

Samo regristrovani mogu pisati komentare.
Molim uloguj se ili regristruj se.

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved