Krasulje Inter Aktivno

Opsti izgled i vazne karakteristike

Jelen irvas je velika, krupna, plemenita i dlakava divljac, visokog lova, jedna vrsta dvopapkara i prezivara, on je tipicni predstavnik sjevernih jelena, familije Cervidae. Muzjak se naziva irvas, zenka kosuta, a mladunce tele. U povoljnim prehrambenim i drugim uvjetima stanista muzjak /irvas/ narste u duzinu od 180 - 220 centimetara. Rep mu je dug od 10 - 20 cm. Visina mu se krece od 85 - 150 cm. Tjelasna masa kod kapitalnih primjeraka do 315 kilograma, obicno su teski od 80 - 150 kg, ovisno od stanista boravka. Zenke /kosute/ su pretezno manje i lakse od muzjaka, tezina im se krece od 50 - 100 kg. Jelen irvas je prezivar i zubalo joj je sastavljeno od 32 - 34 zuba: i 0/3, c 1/1, p 3/3, m 3/3. Kondilo - bazalna duzina lobanje varira od 350 - 450 mm kod muzjaka, a kod zenkih od 300 - 380 mm. Tijelo irvasa je dobro gradeno. Glava mu je relativno duga i uska, na kojoj se nalaze jako veliki rogovi, koje imaju oba pola, kod muzjaka su jako veci, nego kod zenki. Usi irvasa su zaobljene i kratke u odnosu na povrsinu glave. Vrat mu je dug, jak koji je s donje strane obrastao nesto duzom dlakom, koja zimi izgleda poput grive, bjele je boje. Kod ovih zivotinja noge su dugacke od 50 - 60 cm, a na njima se nalaze krupni, raskrivljeni papci, prilagodeni kretanju po snijegu i mehkom tlu. Papci mu stalno rastu ali se stalno i trose. Rogovi kod ove vrste krupne i plemenite divljaci nalaze se kod ova spola, sto je jedinstven slucaj u porodici jelena. Kod irvasa rogovi mogu biti sastavljeni od vise parozaka. Kod kapitalnih primjeraka rogovi mogu dostici duzinu od 110 - 130 cm, dok kod zenki dostizu oko 50 cm. Irvas rogove odbacuje svake godine i zamjenjuje ih novim. Tjelo ove divljaci pokriveno je kratkom, bez podlake, koja ljeti ima sivo-smedu boju. Zimi znatno gusca, duza bijelo-sive je boje. Potkozno salo, narocito zimi, mu je debelo i vazna je zastita od hladnoce. Zenke su iste boje kao i muzjaci. Dlaka se mjenja svake godine u proljece i ljeto. Odrastao muzjak /irvas/ ima izdrazene i vidljive testise i cuperak dlake koji je neprimjetljiv, tokom zime je uocljiviji na donjoj strani trbuha oko spolnog organa koji se naziva "pinsel", a poslije trece godine duzina mu je od 2 - 5 cm, ovisno od starosti grla. Zenka /kosuta/ ima vime s cetri sise. Jelen irvas ima vrlo dobro i ostro razvijeno cula vida, sluha i njuha /mirisa/. Oci su srazmjerno velike, iskazuju umiljatost. Njuh ima izvaredan, pa redovito koristi strujanje vjetra o cemu lovac mora strogo voditi racuna prilikom lova. Tako npr. jelen moze osjetiti covjeka na udaljenosti do 500 metara, a takoder registrovati tihe sumove na udaljenosti 300 metara.

Porijeklo i zivotni prostor

Jelen irvas rasprostranjen je u sjevernom dijelu Evropi; na Islandu, u Norveskoj, u sjevernim podrucjima Finske i Rusije, te Kanadi i sjevernim krajevima SAD. Irvas je nacin zivota prilagodio uslovima tundre i tajge. Zivotni prostor su mu tundre, a povremeno boravi i u sumovitim krajevima tajgi. Irvasi su visoko drustvene zivotinje. Zive u velikim krdima, koja su narocito brojna i do nekoliko stotina jedinki, za vrijeme seobe. Redovno migriraju u potrazi za hranom, koji u velikim krdima prelaze velike udaljenosti i do 1000 kilometara. Jeleni irvasi aktivni su danju i nocu, dobro trce, a dobri su i plivaci. Ponasanje im je vrlo zanimljivo; oni se u neku ruku, mogu smatrati "pitomom" zivotinjom.

Nacin ishrane

Jelen irvas hrani se lisajevima, raznim liscem, pupoljcima i mladim grancicama listopadnog drveca, te razlicitim zeljastim biljem i pase travu. Zimi se hrani kupinom, pupovima i izbojcima bjelogoricnog drveca, kao i travom koju nade kopajuci snijeg. Godisnji prosjecni utrosak kod mladih irvasa iznosi: 118 % suhe materije, 159 % ukupnih bjelancevina, 117% soli i kalcija i 280 % fosfora. U vrijeme rasta rogova kod irvasa, potrebni su vitamini D i A, a zajedno sa vitaminom C predstavljaju preduslov za dobro koristenje mineralnih materija od kojih se grade rogovi. Osim vitamina za pravilan razvoj jelenske /irvas/ divljaci neophodni su: kobalt, mangan, bakar, jod i zeljezo. Izmet kod irvasa dosta je slican izmetu losa.

Parenje i gravidnost

Parenje irvasa otpocinje pocetkom septembra i oktobra, a traje pet do sest sedmica. U vrijeme parenja irvasi se oglasavaju "rikom" i "brundanjem". Muzjaci vode medusobno zestoke okrsaje /na zivot i smrt/, pa se cesto ove borbe zavrsavaju tragicno po slabijeg. Jelen irvas je poligami muzjak, sposoban za rasplod nakon jedne ipol godine, ali muzjaci efektivno sudjeluju u parenju nakon navrsenih dvije ili tri godine zivota. Sto znaci da jedan muzjak okupi vise zenki u krdo i sa njima se pari. Za vrijeme parenja irvasi su veoma razdrazljivi, cudno se ponasaju, nedovoljno uzimaju hranu, pa u vecim slucajevima znatno omrsave. Zenka spolnu zrelost stice poslije jedne i pol godine. Gravidnost zenke traje od 210 - 225 dana. U maju ili junu kosuta oteli jedno rijede dvoje mladih, koji su sposobni odmah po rodenju da slijede svoju majku, sisu je do 6 mjeseci. Potpuno se osamostaljuju nakon 9 - 12 mjeseci, a poslije toga perioda ostaju uz majku do 18 mjeseci starosti kada postaju polno zreli. Raspoznavanje spolova kod teladi je u prvim mjesecima zivot gotovo nemoguce.

Zivotni vijek

Jelen irvas najcesce zivi od 15 - 18 godina, ponekad i do 20 godina. Starost kod irvasa se moze utvrditi po rogovima.

Prirodni neprijatelji

Jelen irvas ima veliki broj prirodnih neprijatelja, u planinskim podrucjima neprijatelj irvasa je vuk i medvjed, osobito zimi kada su veliki mrazevi i dubok snijeg. Takoder je opasan i ris, posebno za mlade i kosutu.

Lov

Lovna sezona na jelena pocinje pocetkom septembra i traje do 5. decembra, samo u sjevernim krajevima, gdje ga ima. Najcesce se love sa lovackim psima /eskinima/. U zivotu ljudih sjevera irvasi imaju veliki znacaj u kozi, rogovima i mesu. Od koze se prave razliciti proizvodi, a od rogova razliciti ukrasi i pribor. Za ovaj lov je najbolje koristiti lovacko oruzije, kalibra 8 x 57 JS, 8 x 57 JRS, 7 x 65 R ili 7 x 64 najveca dopustena daljina za odstrel je 100 metara. Trofej kod jelena predstavljaju rogovi koji se istovremeno smatraju jednim najvrednijim trofejom uopste. Pripitomljene zivotinje sluze za vucu sankih, tako da se nemoze zamisliti Djed mraz bez sankih koje vucu jeleni irvasi.

Meso

Irvas ima veoma ukusno i kvalitetno meso koje je jako cijenjeno, a posebno kod mladih primjeraka, kod mnogih lovaca koji ga love i koriste u svome kulinarstvu kao delikatesu.

Recept

Jelenov stek sa sampinjonima:

- 4 jelenska steka od po 150 grama

- so

- biber

- 250 grama sampinjona

- 6 kasika ulja

- 1 glavice crvenog luka

- 40 grama brasna

- 1,5 dl bijelog vina

- 2 dl povlake

Iz jelenovog filea izrezati stekove, posoliti, pobiberti, uvaljati u brasno i naglo preprziti na vrelom ulju. Izvaditi, poslagati u vatrostalnu posudu i staviti u mlaku pecnicu. U ulje u tavi dodati bijelo vino, provreti, probati ukus pa eventualno jos posoliti. Sampinjone ocistiti, narezati na listove i u drugoj tavi preprziti zajedno sa isjeckanim crvenim lukom. Dodati povlaku i pirjati dok ne omeksaju. Stekove izvaditi iz pecnice, obloziti sampinjonima i preliti sokom od pecenja. Servirati sa crnim somunom od kvasa i nekom po zelji salatom.