Krasulje Inter Aktivno

Opsti izgled i vazne karakteristike

Jelen vapiti je velika, krupna, plemenita i dlakava divljac, visokog lova, jedna vrsta dvopapkara i prezivara, on je medu najvecim jelenima, tipicni predstavnik familije Cervidae. Muzjak se naziva vapiti, zenka kosuta, a mladunce tele. U povoljnim prehrambenim i drugim uvjetima stanista muzjak /vapiti/ narste u duzinu od 225 - 250 centimetara. Rep mu je dug od 10 - 12 cm. Visina mu se krece od 140 - 150 cm. Tjelasna masa kod kapitalnih primjeraka do 600 kilograma, obicno su teski od 350 - 450 kg, ovisno od stanista boravka. Zenke /kosute/ su pretezno manje i lakse od muzjaka, tezina im se krece od 200 - 300 kg. Jelen vapiti je prezivar i zubalo joj je sastavljeno od 34 zuba: i 0/3, c 1/1, p 3/3, m 3/3. Kondilo - bazalna duzina lobanje varira od 450 - 550 mm, kod muzjaka, a kod zenkih od 330 - 430 mm. Tijelo jelena vapitija je na karakteristican nacin povijeno unatrag. Glava joj je relativno kratka i uska, na kojoj se sa strana nalaze dva veoma krupna crna oka. Usi su mu veoma dugacke i pri kraju malo zasiljene. Muzjak i zenka imaju "grivast" vrat koji je obrastao nesto duzom dlakom, koja zimi izgleda poput grive. Kod ovih zivotinja noge su pravne i duge, sa crnim jakim papcima, koji stalno rastu ali se stalno i trose. Rogovi kod ove vrste krupne i plemenite divljaci nalaze se kod muzjaka /vapitija/, koje kosuta u pravilu nema. Kod vaptija rogovi su veoma veliki mogu biti sastavljeni od vise parozaka. Na svakom rogu nalazi se desetak parozaka. Kod kapitalnih primjeraka rogovi mogu dostici duzinu od 160 - 180 cm. Tjelo ove divljaci pokriveno je kratkom, ostrom i uz tijelo cvrsto prileglom dlakom, koja ljeti ima crvenkastu boju. Zimi je dlaka jaca i gusca od ljetne, tamno-smede je boje na glavi i vratu, a sivo-smede na bokovima, ledima i nogama. Zenke su uvjek svijetlije od muzjaka. Muzjak i zenka na sapima imaju karakteristicnu bijelu mrlju. Dlaka se mjenja svake godine u proljece i ljeto. Odrastao muzjak /vapiti/ ima izdrazene i vidljive testise, a poslije trece godine starosti izdrazeniji. Zenka /kosuta/ ima vime s cetri sise. Jelen vapiti ima vrlo dobro i ostro razvijeno cula vida, sluha i njuha /mirisa/. Oci su srazmjerno velike, iskazuju umiljatost. Njuh ima izvaredan, pa redovito koristi strujanje vjetra o cemu lovac mora strogo voditi racuna prilikom lova. Tako npr. jelen moze osjetiti covjeka na udaljenosti do 500 metara, a takoder registrovati tihe sumove na udaljenosti 300 metara.

Porijeklo i zivotni prostor

Jelen vapiti je jedini predstavnik roda Cervus u Sjevernoj Americi. Brojne vrste ovog roda zive u Aziji, odnosno u Evropi. Po svojim opcim morfolosko-anatomskim karakteristikama najsrodnije evropskom jelenu /Cervus elaphus/. Zivotni prostor jelena vaptija su prostrane bjelogoricne i mjesane sume sa sibljem, polja sa grmljem i sumskim proplancima sa dosta potoka, mocvara, barovitih mjesta gdje se moze kaljuzati, dobar je plivac. Jelen vapiti je veoma drustvena divljac, koje zimi redovno migriraju u velikim u potrazi za hranom. Stari muzjaci zive u manjim grupama od 2 - 3 ili samostalno. Mladi zivi u krdima su sastavljeni od nekoliko kosuta i proslogodisnjih teladi, koje predvodi stara kosuta /predvodnica/, a zimi se vise malih krda jelena, okuplja u velika krda, koja predvodi mladi jelen /predvodnik/. Stari jeleni vapiti pridruzuju se kosutama u doba parenja. Jeleni vapiti su aktivni u sumrak i tokom noci do predzoru, gdje jeleni izlaze na pasu na sumske cistine /proplanci/ ili livade. U toku dana borave na nekom skrovitom mjestu.

Nacin ishrane

Jelen vapiti u nacinu ishrane su se prilagodila uslovima svoga stanista. Vapiti iako pase, tipican brstac. Njegov probavni trak graden je kao kod goveda. On nema zucnog mjehura, vec mu se zuc iz jetre direktno izlijeva u crijevo. Hrani se liscem, pupoljcima i mladim grancicama listopadnog drveca i korom jasike i vrbe. Godisnji prosjecni utrosak kod mladih vapiti iznosi: 118 % suhe materije, 159 % ukupnih bjelancevina, 117% soli i kalcija i 280 % fosfora. U vrijeme rasta rogova kod vaptia potrebni su vitamini D i A, a zajedno sa vitaminom C predstavljaju preduslov za dobro koristenje mineralnih materija od kojih se grade rogovi. Osim vitamina za pravilan razvoj jelenske divljaci neophodni su: kobalt, mangan, bakar, jod i zeljezo. Izmet kod jelena vaptija dosta je slican izmetu losa i irvasa.

Parenje i gravidnost

Parenje vaptia otpocinje krajem septembra, a zavrsava se krajem oktobra. U vrijeme parenja jeleni vapti se oglasavaju "rikom" koja nije tako prodorna kao sto je kod nekih drugih jelena, vode medusobno zestoke okrsaje /na zivot i smrt/, pa se cesto ove borbe zavrsavaju tragicno po slabijeg. Jelen vapti je najpoligami muzjak, sposoban za rasplod nakon dvije ipol godine, ali muzjaci efektivno sudjeluju u parenju nakon navrsenih tri godine zivota. Sto znaci da jedan muzjak okupi od 30 - 40 zenki u krdo i sa njima se pari. Za vrijeme parenja jeleni su veoma razdrazljivi, cudno se ponasaju, nedovoljno uzimaju hranu, pa u vecim slucajevima znatno omrsave. Zenka spolnu zrelost stice poslije dvije i pol godine. Gravidnost kosute traje od 250 - 265 dana. U maju ili junu kosuta oteli jedno rijede dvoje mladih, koji su sposobni odmah po rodenju da slijede svoju majku, sisu je od 3 - 4 mjeseca. Potpuno se osamostaljuju nakon 9 - 12 mjeseci, a poslije toga perioda ostaju uz majku do 28 mjeseci starosti kada postaju polno zreli. Raspoznavanje spolova kod teladi je u prvim mjesecima zivot gotovo nemoguce.

Zivotni vijek

Jelen vapiti najcesce zivi od 18 - 20 godina, ponekad i do 22 godina. Starost kod jelena se moze utvrditi po rogovima.

Prirodni neprijatelji

Jelen vapti ima veliki broj prirodnih neprijatelja, u planinskim podrucjima neprijatelj jelena je vuk i medvjed, osobito zimi kada su veliki mrazevi i dubok snijeg. Takoder je opasan i ris, posebno za mlade i kosutu.

Lov

Danas je lov na ovu divljac otezan s obzirom na to da rijetko napusta planinska stanista, a za takav lov su posebni uslovi i veliki napor. Nekada je lov na ovu vrstu divljaci bio neuporedivo laksi, zbog toga sto je naseljavao ravnice. Za ovaj lov je najbolje koristiti lovacko oruzije, kalibra 8 x 68 S ili 8 x 57 JS najveca dopustena daljina za odstrel je 100 metara. Trofej kod jelena predstavljaju rogovi koji se istovremeno smatraju jednim najvrednijim trofejom uopste.

Meso

Jelen vapiti ima veoma ukusno i kvalitetno meso koje je jako cijenjeno, a posebno kod mladih primjeraka, kod mnogih lovaca koji ga love i koriste u svome kulinarstvu kao delikatesu. 

Recept

Jelenov stek sa sampinjonima:

- 4 jelenska steka od po 150 grama

- so

- biber

- 250 grama sampinjona

- 6 kasika ulja

- 1 glavice crvenog luka

- 40 grama brasna

- 1,5 dl bijelog vina

- 2 dl povlake

Iz jelenovog filea izrezati stekove, posoliti, pobiberti, uvaljati u brasno i naglo preprziti na vrelom ulju. Izvaditi, poslagati u vatrostalnu posudu i staviti u mlaku pecnicu. U ulje u tavi dodati bijelo vino, provreti, probati ukus pa eventualno jos posoliti. Sampinjone ocistiti, narezati na listove i u drugoj tavi preprziti zajedno sa isjeckanim crvenim lukom. Dodati povlaku i pirjati dok ne omeksaju. Stekove izvaditi iz pecnice, obloziti sampinjonima i preliti sokom od pecenja. Servirati sa crnim somunom od kvasa i nekom po zelji salatom.