Krasulje Inter Aktivno

Jarac je velika plemenita i dlakava divljac, visokog lova, jedna vrsta supljorogih dvopapkara, potporodice Bovidae. Muzjak se naziva jarac, zenka koza, a mladunce jare. U povoljnim prehrambenim i drugim uvjetima stanista jarac naraste u duzinu od 105 - 150 centimetara. Rep mu je kratak, duzine od 12 - 15 cm. Visina mu se krece od 70 - 90 cm. Tjelasna masa mu iznosi od 40 - 120 kilograma, ovisno od stanista boravka. Zenke /koze/ su pretezno manje i lakse od muzjaka, tezina im se krece od 40 - 60 kg. Jarac je prezivar i zubalo joj je sastavljeno od 32 zuba: i 0/3, c 0/1, p 3/3, m 3/3. Kondilo - bazalna duzina lobanje varira od 185 - 250 mm. Tijelo jarca je snazno, zbijeno, sa razmjerno kratkim, snaznim nogama. Glava jarca ima strasan izgled, a ispod brade imaju cuperak dlake koja se zove "brada". Na ceono rozistu u oba pola nalaze se sivi, uspravni i unazad zavijeni rogovi, koji imaju poprecnim vecim godisnjim prsljenovima - godisnjacima. Rogovi su kod jarca znatno jaci, unazad povijeniji i ostriji nego u koze. Kod kapitalnih primjeraka jaraca, rogovi mogu biti dugacki preko 60 cm. Rogovi su, kao sto je to slucaj i kod ostalih bovida, stalni, a na njima se ocituju jaki godisnji prstenovi. Vrat mu je kratak i snazan. Noge, a posebno papci u svojoj kostanoj gradi prilagodeni su mu uvjetima i nacinu zivota u surovim kamenitim stanistima. Papci kod jaraca tokom cijele godine rastu ali se istovremeno i trose. Boja dlake kod jarca je sivo-zuta do svijetlo-smeda. Zimi je znatno tamnija, mrka. Lice i podbradak su tamno-sivo. Od glave, preko leda do repa proteze se kestenjasta-siva boja, dok je donja strana tjela svjetlija, a izmedu zadnjih nocu i oko repa potpuno bijela bpja. Rep mu je s gornje strane crn, a ispod bijel. Odrastao muzjak /jarac/ ima izdrazene i vidljive testise i cuperak dlake na donjoj strani trbuha oko spolnog organa koji se naziva "pinsel", a poslije trece godine duzina mu je od 2 - 4 cm, ovisno od starosti grla. Na nogama se nalaze crni, elasticni papci koji stalno rastu, ali se istovremeno i trose. Zenka ima vime s cetri sise. Tijelo koze pokriveno je kratkom, ostrom i uz tijelo cvrsto prileglom dlakom, koja je sastavljena od podlake - vunasta dlaka za odrzavanje toplote i nadlaka - duze pokrivene dlake. Koza ljetnu dlaku krzna nosi dosta kracu, od maja do avgusta. Pojava albinizma je veoma rijetka. Jarac ima vrlo dobro i ostro razvijeno cula vida, sluha i njuha /mirisa/. Culo vida mu je nesto slabije razvijeno. Oci su srazmjerno velike, iskazuju umiljatost. Njuh ima izvaredan pa redovito koristi strujanje vjetra o cemu lovac mora strogo voditi racuna prilikom suljanja u lovu.

Jarac rasprostranjen je u djelovima Azije i Evrope. U Evropi se najvise nalazi na visinskim /planinskim/ podrucjima Alpa, Pirineja, planina sjeverne Spanije, Apeninima, Karpatima, Tatrima, planinama Balkanskog poluostrva i Kavkaza. Takoder je unesen i na neka druga podrucija u kojim ranije nije autohtono obitavala. Zivotni prostor jarca su visoke, tesko pristupacne planine, stjene, klisure, kanjoni, planinske rudine sa nadmorskom visinom od 800 - 2300 metara. Ljeti se penje do granice snijega, a zimi se spusta na nize nadmorske visine. Populacija jarca kod nas u Bosni i Hercegovini nije srazmjerno brojna. Jarci su drustvene zivotinje. Zive u vecim stadima /krdima/ koja ponekad broje vise stotina jedinki. Stada su sastavljena od koza, jaradi i mladih jaraca /starih najvise tri godine/. Izvan perioda parenja stari jarci zive sami ili se udruze po 2 - 3 jedinke. Stado predvodi stara koza. Jarci su vrlo plasljive zivotinje i na znak opasnosti stado se "obavjestava" prodornim zvizdanjem "osmatraca". Jarci aktivni su samo u toku dana i tada izlaze na pasu.

Jarci u nacinu ishrane se prilagodila uslovima svoga stanista. U ishrani nije izbirljiv. Jede sve vrste planinskog bilja i trava, a takoder brsti lisce, pupove i mlade izbojke planinskog drveca. Jarac tokom susnog ljeta nedostatak izvorske vode u visokim planinama i krsovima nadomjescuje rosom. Zimi se hrani i lisajem, mahovinom, korom i iglicama cetinara. Jarci kao prezivari imaju burag i zucnu kesicu. Izmet je u obliku nesto izduzenih bobica i samo vrlo iskusnom poznavatelju uocljive su neznatne razlike izmedu muzjaka i zenke. Dosta su slicne izmetu muflona, divokoze, srne i domace ovce.

U lovackom zargonu parenje jaraca se naziva "prsak". Za vrijeme parenja koze se oglasavaju meketanjem ili prodornim zvizdanjem. Parenje otpocinje krajem decembra, a zavrsava u januaru. U vrijeme parenja jarci medusobno vode zestoke okrsaje /na zivot i smrt/ pa se cesto ove borbe zavrsavaju tragicno po slabijeg. Jarac je poligami muzjak, sposoban za rasplod nakon jedne godine, ali muzjaci efektivno sudjeluju u parenju nakon navrsenih tri godine zivota. Sto znaci da jedan muzjak oplodi od 3 - 5 zenki. Zenka spolnu zrelost stice poslije jedne i pol godine. Gravidnost koze traje od 145 - 160 dana. U toku juna koza ojari jedno ili dvoje mladih /jaradi/, koji su sposobni odmah po rodenju da slijede svoju majku, sisu je sve do zime. U prirodi se rada omjer 1:1. Raspoznavanje spolova kod jaradi je u prvim mjesecima zivot gotovo nemoguce.

Jarac zivi od 12 - 15 godina. Starost im se moze utvrditi samo po starosnim prsljenovima na rogovima koji su jako uocljivi.

Lovna sezona na jarca pocinje 16. septembra i traje do 5 decembra. Jarac je veoma cijenjena i atraktivna lovna divljac visokog lova. Po ocjeni mnogih lovaca lov na jarca spada u najnaporniji lov koji od lovaca zahtjeva izdrzljivost, veliku fizicku spremnost, vrhunsku opremu i oruzje, a za vodica poznavanje divljaci, njenih navika, dobru procjenu vrijednosti odabranih grla, te poznavanje pokaza divljaci nakon hica i pogotka. Lov na jarca se u vecini slucajeva obavlja suljanjem /prikradanjem/, posebno u vrijeme parenja /"prska"/, kada iz svojih skrovitih mjesta izlaze stari, trofejno najvredniji jarci. Za ovaj lov je najbolje koristiti lovacko oruzije, kalibra 6,5 x 57 ili 6,5 x 68, a mogu se koristiti i druga lovacka oruzija sa olucenim cijevima, ali moraju udovoljiti minimalnim uvjetima iz Pravilnika /najmanja dopustena energija na 100 metara 2000 zula, najmanja tezina zrna 4,80 grama i najveca dopustena daljina za odstrel je 200 metara/. Trofej kod jarca predstavljaju rogovi, ali ne manju vrijednost, predstavlja uredno slozena dlaka od divojarceve peraje /brade/ s krzna zadivena za lovacki sesir.

Jarac ima veoma ukusno meso koje je jako cijenjeno, a posebno kod mladih primjeraka, kod mnogih lovaca koji je love i koriste u svome kulinarstvu kao delikatesu. Za vrijeme parenja meso jarca manje je upotrebljivo zbog intenzivnog mirisa kojeg izlucivaju iza usnih zlijezda koji se naziva "sekret"

But od jarca u crnom vinu:

- 1 but jarca

- 4 dl bistre mesne juhe ili od kockice

- 100 grama vrganja ili sampinjona

- 60 grama masnoce

- 1 glavica crvenog luka

- 1 cesanj bijelog luka

- 2 kocke secera

- 20 grama brasna

- 20 grama paradajz-pirea

- 1 lovorov list

- sok od limuna

- mazuran

- persumov list

- 2 dl crnog vina

- so

Iz buta pazljivo izvaditi kost da meso ostane u komadu. Ako meso nije predhodno odlezalo u salamuri, premazati ga uljem i pustiti da ostoji 2 dana u hladnjaku. Potom meso izvaditi, obrisati krpom, naglo prepeci na vreloj masnoci sa svih strana, nasoliti i mazuranom prebaciti u toplu pecnicu. Na dvije kasike masnoce uprziti secer, dodati iscjedak crveni i bijeli luk, lovorov list, posuti brasnom, promjesati, naliti juhu, paradajz-pire, crno vino i prokuhati. U dobiveni umak, ciji ukus treba dotjerati solju ili vegetom, prebaciti zapeceno meso i poklopljeno pirjati na umjerenoj pemperaturi. Po potrebi dolijevati vodom dok meso ne omeksa. Gotovo meso izvaditi, lijepo narezati i poslagati na topao posluzaonik. U umak dodati gljive preprzene na malo masnoce da jos jednom provre. Meso preliti umakom, ukrasiti gljivama, a ostatak umaka servirati u posebnoj zdjelici sa nekom zeljenom salatom.