Krasulje Inter Aktivno

Opsti izgled i vazne karakteristike

Jazavac je dlakava divljac, predstavnik mesojeda /svezder/, pripada porodici kuna /Mustelidae/, roda jazavaca /Meles/. Muzjak se naziva jazavac, zenka jazavka, a mladunce jazavce. Po svom opcem izgledu jazavac je vrlo prepoznatljiva divljac. Tijelo mu je kratko, snazno, zdepasto, narste u duzinu od 70 - 90 centimetara. Rep mu je veoma kratak, od ukupne duzine tijela na rep otpada od 15 - 20 cm. Visina mu se krece oko 30 cm, a tjelasna masa iznosi od 15 - 18 kg, ovisno od stanista boravka i ugojenosti, najtezi primjerci mogu imati tezinu i do 20 kg. Jazavac, kao i ostali predstavnici mesojeda /svezdera/, zbog toga su mu crijeva osam puta duza od tijela, za razliku od svojih srodnika kod kojih su crijevacetri puta duza od tijela. Zubalo mu je sastavljeno od 38 zuba: u gornjoj vilici ima 6 sjekutica, 2 jaka ocnjaka i 10 kutnjaka, a u donjoj vilici ima 6 sjekutica, 2 jaka ocnjaka i 12 kutnjaka. Kondilo - bazalna duzina lobanje muzjaka varira od 115 - 130 mm; dok kod zenke se krece od 100 - 125 mm. Tijelo jazavca je pokriveno gustom, relativno dugom dlakom, cija je boja vrlo karakteristicna, ali prilagodena mjestu stanista, pa je zato prepoznatljiv. Ledna strana mu je tamnija i ima duge osi, dok je osnovna boja dlake crno-siva, dok su trbuh, noge i ispod vrata potpuno crni. Glava mu je bijela sa dvije karakteristicne pruge, koje prolaze od njuske, preko ociju do vrata. Vrhovi usiju su mu bijeli. Glava jazavca je izduzena, njuska dugacka, a usi i oci su mu relativno male. Njuska mu lici na njusku od divlje svinje. Noge su mu kratke i snazne. Na prstima prednjih nogu nalaze se vrlo jaki, srpasto povijeni neuvlacivi nokti, duzine oko 5 cm. Jazavac je tabanas, gazi cijelim stopalom. Jazavac je veoma oprezna i plasljiva divljac. Jazavac ima vrlo dobro i ostro razvijeno cula sluha i njuha /mirisa/, dok mu je culo vida nesto slabije razvijeno.

Jazavac je jedna od siroko rasprostranjenih vrsta mesojedne divljaci. Naseljava gotovo cijelu Evropu, osim Islanda, sjeverne Skandinavije i nekih sredozemnih otoka. Naseljava niziska podrucija obrasle sa manjim sumama uz vodene tokove, kao i sikare uz livade i polja. Aktivana je uglavnom uvece i tokom noci do jutra. Jazavaci u juznim dijelovima Evrope zive kao samci, dok u sjevernijim dijelovima, hladnijim predjelima, zive u manjim skupinama. Svoj zivotni prostor obiljezava izmetima duz ruba svoje teritorije cija velicina zavisi od prehrambenih mogucnosti teritorije. Prednje noge su mu pogodne za kopanje podzemnih hodnika do jazbina, koji mogu biti duboki i do pet metara. Jame imaju vise otvora za komunikaciju iprovjetravanje. Posto jazavac svoj plijen jede na licu mjesta gdje ga uhvati, njegove jame ne smrde kao kod lisica, koje svoj plijen nose u jamu i tamo jedu. Nastambu gradi na juznim ili jugoistocnim mjestima, a ponekad i na jugozapadnim mjesovitim sumama. Cesto se desi da jednu nastambu koristi vise generacija jazavaca, pa i po 100 godina. Svoju jamu jazavac obiljezava sa podrepnim mirisnim zlijezdama. Jazavac kad goce da izade iz svoje jame, on po nekoliko puta oprezno proviruje, posmatra okolinu, povlaci se u jamu, ponovo izviruje, dok se ne odluci da izade. Jazavac tokom zimskog perioda smanjuje svoju aktivnost, ali nije prezimar. U potrazi za hranom cesto napusta svoje skroviste, cak i za vrijeme velikih snijegova.

Jazavac u nacinu ishrane se prilagodio uslovima svoga stanista i hranu trazi loveci pojedinacno, predvece i tokom noci. U ishrani nije izbirljiv, jede sve, pa se zato zove i svezder. Jazavac hrani se biljnom i zivotinjskom hranom ito: hrastov i bukov zir, gljive, sumski plodovi, voce, zitarice, zave, puzevi, kisne gliste, gusjenice, strvina, jaja od pernate divljaci i drugo. Stete, koje cini na poljoprivrednim imanjima su neznatne, zbog malog brojnog stanja. Nesto stete napravi na kukuruzima i vinogradima. Istina, jede voce, ali opalo. Daleko je veca korist, koju cini jazavac jeduci miseve i unistavajuci njihova gnijezda. Rado jede stetne insekte i njihove larve kao i dr.

Parenje jazavca otpocinje od aprila, a zavrsava do avgusta. U vrijeme parenja po nekoliko muzjaka se pridruzuje zenki. Tokom perioda parenja jazavci se oglasavaju frktanjem, brundanjem, glasnim deranjem i dahtanjem. Skotnost zenke traje od 210 - 240 dana. Od januara do kraja aprila zenka okoti jedno leglo godisnje, od 3 - 5 mladi. Mladi se okote slijepi i progledaju nakon 28 - 35 dana. Majku sisu do 35 dana. Nakon 6 mjeseca zivota mladi se potpuno osamostaljuju. Polnu zrelost postizu od 18 - 24 navrsena mjeseca zivota.

Jazavac moze da dozivi starost od 15 godina, dok u zatvorenom prostoru gdje ima dovoljnu kolicinu hrane i do 20 godina.

Prirodni neprijatelji jazavca su vuk i ris. Jazavac cesto strada na cestama od saobracaja. Covjek je najveci neprijatelj koji je lovi gdje stigne. Sto se tice bolesti, jazavac, cesto oboljevaju od trihinoze, pa se mesonebi smjelo upotrebljavati bez veterinarskog pregleda.

Lovna sezona na jazavca pocinje 1 oktobra i traje do 5 februara. Jazavac je veoma cijenjena i atraktivna lovna divljac koja se lovi jamarenjem sa psima jamarima /jazavcarima/, ili iskopavanjem iz jame. Jazavac moze biti veoma opasan, jer ako covjeka ugrize za nogu, ne pusta je dok snaznim celjustima i zubima ne smrska kost. Zato su u proslosti lovci koji su isli u lov na jazavca, oblacili vece cizme i u njih stavljali drveni ugalj, pa kad bih jazavac zagrizao cizmu od krckanja drvenog uglja, pomislio bih da je smrskao kost i prekinuo bi ugriz. Nevjerovatno je otporan na udarce, ali ako ga udarite po njusci, veoma je osjetljiv i brzo ugiba. Za lov na lisicu je najbolje koristiti lovacko oruzije, sacmaricu, municiju 4 ili 5 mm. Lovacki trofej jazavca je lobanja i preparirana koza, dok mu se dlaka upotrebljava za izradu najkvalitetnijih slikarskih kistova i cetkih za brijanje.

Meso jazavca se ne praktikuje da se koristi u ljudskoj izhrani, dok salo mu je ljekovito i upotrebljava se za pravljenje mehlama i za masazu tijela. Posebno mu je salo dobro za mazanje cipela, svaka cipela, bez obzira na to kojom kremom ili vazelinom je namazete, ako se krecete po rosnoj travi razmeksa se i propusta vodu, ali ako je namazete sa jazavcijim salom ona nece propustati vodu. Negdje se jede meso od mladog jazavca, a supa od njegovog mesa, navodno je dobar lijek za asmu.