Krasulje Inter Aktivno

Opsti izgled i vazne karakteristike

Sumski ris je dlakava divljac, predstavnik mesojeda, rod risova /Lynx/, pripada porodici macaka /Felidae/ zastupljen je sa dvije vrste: iberiski i sumski ris. Po svom opcem izgledu ris je najkrupnija evropska macka. Tijelo mu je vitko, skladno gradeno, narste u duzinu od 110 - 130 centimetara. Rep mu je veoma kratak duzine 20-tak cm. Visina risa se krece od 60 - 75 cm. Tjelasna masa mu iznosi od 30 - 40 kg, ovisno od stanista boravka najtezi primjerci i do 45 kg. Ris, kao i ostali predstavnici mesojeda, zubalo mu je sastavljeno od 28 zuba: i 3/3, c 1/1, p 2/2, m 1/1. U obe vilice ima po 6 sjekutica, 2 jaka ostra ocnjaka i po 6 snaznih kutnjaka. Kondilo - bazalna duzina lobanje muzjaka varira od 120 - 150 mm; dok kod zenke se krece od 115 - 135 mm. Tijelo risa je pokriveno gustom, mehkom dlakom, cija je boja vrlo promjenjiva, ali prilagodena mjestu stanista, pa je zato tesko uocljiv. Ledna strana mu je crveno-siva do tamno-sive boje sa nejasno izdrazenim tamnim flekama, dok na hrptu se jasnije istice uzduzna linija tamnije dlake. Podbradak, trbuh i grudi su nesto svijetlije boje. Glava mu je okrugla sa jakim celjustima. Ris je veoma prepoznatljiva divljac; sa kratkim repom na vrhu crne boje, dok na usima ima cuperak smede dlake. Zimska dlaka mu je nesto duza, gusca i tamnija od ljetne dlake, sa izdrazenijim tamnim mrljama po citavom tijelu. Noge su mu duge i veoma snazne. Na prednjim sapama ima 5, a na zadnjim 4 prsta, na kojima se nalaze jaki, srpasto povijeni, ostri, uvlacivi nokti, koje mu sluze za penjanje po drvecu i lov. Ris je vrlo osjetljiva i plasljiva divljac. Ris ima vrlo dobro i ostro razvijeno cula vida, sluha i njuha /mirisa/.

Porijeklo i zivotni prostor

Sumski ris je rasprostranjen u dijelovima Skandinavije, Iberia, Finske, Poljske, Rusije, na Karpatima i planinama Balkanskog poluotoka. Dok je u ostalim dijelovima istrebljen. Sumski ris u Bosni i Hercegovini je istrebljen, ali se nakon introdukcije u Hrvatsku i Sloveniju, povremeno javlja u zapadnim krajevima /Grmeca/ nase drzave. Susrece se na planinama cija nadmorska visina iznosi od 2000 - 4000 m. Zivotni prostor risa su veoma visoke, guste sume. Dobro trci, penje se i skace. Aktivana je uglavnom danju i nocu. Zivi u napustenim jazbinama lisice i jazavca, a susrece se u gredama i spiljama. Granice teritorije na kojoj zivi, ris obiljezava mokracom. Ris zivi usamljeno, osim za vrijeme parenja pridruzuju se muzjaci zenkama gdje se i pare. Ris je vrlo krvolocna zivotinja.

Nacin ishrane

Ris u nacinu ishrane se prilagodio uslovima svoga stanista i hranu trazi loveci pojedinacno, tokom dana i noci. U ishrani nije izbirljiv. Hrani se mesom raznih zivotinja, od misa do laneta. Lovi sve sisare kao i svu pernatu divljac. Cesto, u potrazi za hranom spusta se u nize krajeve, prema naselju gdje napada domacu stoku /koze, ovce i telad/. Zimi, kada su srne iznemogle od vremenskih nepogoda i veoma slabe, pogotavo ako im ledena kora izranjava noge, cesto se risovi upute lova na srne.

Parenje i razmnozavanje

Parenje risova otpocinje u februaru, a zavrsava u martu. Tokom perioda parenja muzjaci se okupljaju oko zenkio i bore se za njih. Oglasavaju se, frktanjem, kratkim, isprekidani rezanjem. Parenje je isto kao kod macaka. Poslije toga muzjak trazi drugu zenku, sto znaci da jedan muzjak moze da oplodi nekoliko zenki. Skotnost zenke traje oko 70 dana. Od maja do juna zenka okoti jedno leglo godisnje, od 2 - 3 mladi, rijetko 4. Mladi se okote slijepi i progledaju nakon 15 - 17 dana. Majku sisu do 60 dana, dok im ne izrastu i ojacaju zubi, kada im majka daje uhvaceni plijen. Brigu o mladima vodi iskljucivo zenka. Nakon 9 - 12 mjeseci zivota mladi se osamostaljuju, a spolnu zrelost dobivaju sa navrsenih dvije godine.

Zivotni vijek

Ris, posto nema veliki broj prirodnih neprijatelja, moze da dozivi starost od 16 - 18 godina.

Prirodni neprijatelji

Prirodni neprijatelji risa su vuk i medvjed. Ponekad ris strada od surog orla i velike sove usare, a cesto strada na cestama od saobracaja. Covjek je najveci neprijatelj risa, koji ga lovi gdje stigne.

Lov

Lovna sezona na risa pocinje 1 oktobra i traje do 5 februara. Ris je veoma cijenjena i atraktivna lovna divljac visokog lova, koja se lovi na vise nacina. Jedan nacin lov risa je lov sa lovackim godicem /posavskim, balkancem, trobojnim i drugim gonicima/. Za lov na risa je najbolje koristiti lovacko oruzije, sacmaricu, municiju 8,5 ili 9 mm. Lovacki trofej risa je lobanja i preparirano krzno. 

Meso

Meso risa se ne koristi u ljudskoj izhrani.