|
(bazga, baz, bažovina, bazag, baz-govina, bazdov, bazovika, bezgovina, belika, b'zga, bzovka, boz, budzova, bu-zvoka, zaovljika, zovik, zovljika, zofa, zoha, obzovka, ovzovina, pitomi boz, crna zova, crna zovika, crni bazag, crni bezeg)

Bazga je grm ili manje drvo, visoko do 5 m. Ona vrlo rano olista. Grane su joj ispunjene bijelom srži. Ima naspramne, neparno peraste listove. Cvijetovi su sitni, mlječnobijeli, jakog mirisa, udruženi u vrlo krupne lijepe, račvaste cvati slične štitu. Plodovi su sitne, zeljaste, a kad sazriju tamno ljubičaste bobice s crvenomodrim sokom. Cvijeta od maja do jula. Bazga raste svuda, najviše po vlažnim i zapuštenim mijestima, po naseljima i oko njih, po obodu šuma i šumskim proplancima. Beru se cijele bazgine cvijetne kite po lijepom i suhom vremenu, čim se cvijetići počnu otvarati. Droga su cvijetići (Sambuci flos) koji su bijelo žućkaste boje i vrlo sitni, svega 3 do 5 mm u prečniku. Imaju petodeonu tačkastu krunicu, pet prašnika s velikim žutim anterama i kratke, sijedeće, zelene žigove. Droga je osobitog, dosta prijatnog mirisa, a ukusa je najprije sluzavo-sladunjavog, a kasnije malo ljutog i nagorkog.
Sastav: Cvijet sadrži heterozide koji izazivaju znojenje, sambunigrozid (cijanogenetski heterozid), flavonski heterozid rutozid, tanina, svega oko 0,025% etarskog ulja konzistencije masti nepoznatog sastava, zatim ima smole, šećera, holina, organskih kiselina i dr. U kori i listu ima, pored ostalog, sambunigrina - jednog alkaloida i purgativne smole. U kori ima saponina, tanina i holina. Kora je najprije blagog ukusa, a zatim gorkog i izaziva gađenje na povraćanje. Dijeluje purgativno, a u većoj dozi i diuretično i izaziva prolijev.

Od zrelih, sočnih plodova peku rakiju. U bobicama, pored šećera, imaja bučne kiseline i mnogo crveno-ljubičaste boje. Nekad se od soka izrađivao gust ekstrakt (Roob Sambuci) i upotrebljavao kao laksans. U narodu se svi dijelovi bazge upotrebljavaju za liječenje mnogih bolesti.
Upotreba: Bazga se daje u obliku toplog čaja za znojenje protiv nazeba, zatim kao diuretik i emoliens. Ulazi u sastav laksantnog čaja. U narodnoj medicini se upotrebljava mnogo više nego u školskoj za liječenje svih bolesti od nazeba, organa za mokrenje, disanje itd. Dodaj kao favorit (12) | Ocijeni ovaj tekst | Views: 629
Samo regristrovani mogu pisati komentare. Molim uloguj se ili regristruj se. Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6 AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com All right reserved |