Lov
Pernata divljac
Tetrjeb ruzevac 


| Tetrjeb ruzevac |
|
|
|
| Napisao Eniz | ||||
| Četvrtak, 23 Novembar 2006 | ||||
|
Orre, Tetrao tetrix
Opsti izgled i vazne karakteristike Ruzevac je pernata lovna divljac porodica sumskih koka. Ruzevac je dugacak od 55 - 65 centimetara. Rep mu je veoma dobro razvijen, tako da najduza krilna pera donjeg dijela krila prelaze najkraca srednja repna pera koji ima od 16 - 18, jako su upadljiva i bijele su boje. Spoljna su repna pera produzena i savijena u obliku srpa ili roga, tako da cijeli rep izgleda kao lira. Raspon krila mu je od 90 - 100 cm.Tezina mu se krece od 1100 - 1250 grama. Boja perja po ledima mu je crna sa plavim nijansama koje su veoma uocljive na suncanom danu. Glava mu je crne boje, a oko ociju ima crvenu mesnatu ruzu, koja je izdrazenija za vrijeme parenja. Kljun mu je kratak i crne je boje. Krila su mu kratka, crne boje i na njima nalazi se dvije fleke i jedna linija bijele boje. Zenke su nesto manje i lakse od muzjaka, dugacke su od 41 - 50 cm, a tezina im se krece od 900 - 1000 grama. Koke su slicne zenkama velikog tetrjeba /Gluhana/. Boja perja joj je zemljasto-smeda sa tamnim prugama i mrljama, veoma dobro prilagodena uslovima stanista. Noge su ima kratke do 15 cm, obrasle sa perjem skroz sa prstima. Ruzevac ima dobro razvijeno culo vida i sluha, au svim prilikama je jako oprezan i brzo uocava svake pokrete koji mu dolaze u vrijeme opasnosti. Posto su mu krila kratka, ipak dobro leti i u jednom mahu moze da dosta prostora preleti. Porijeklo i zivotni prostor Ruzevac vodi porijeklo iz Azije, rasprostranjen je u cijeloj Evropi, osim sjeverne Skandinavije i Rusije, Islanda. Pretezno zivi u sumarcima, livadama sa grmljem, zitorodnim poljima, pjescarama, strnistem, medama i drugim suhim stanistima koji su obrasla sa visokim rastinjem uz obale rijeka s mjestimicnim drvecem. Ruzevac zivi u jatima od 15 - 20 jedinki, kojeg sacinjavaju jedinke od proslogodisnjeg potomstva do pocetka proljeca. Monogamna je pernata divljac. Okupi oko sebe vise koki i pari se sa njima. Cesto mjenja svoja stanista, brzo trci i leti, pravoliniski. Ova pernata divljac je porodica koka, nije selica vec je stanarica i nalazi se kod nas tokom cijele godine. Izhrana Ruzevac se hrane sa sjemenkama raznih zitarica, lisnim i cvjetnim pupoljcima, bobama, kupinama, insektima puzevima i drugim sitnim bezkicmenjacima. Parenje Ruzevac se pari pocetkom proljeca, za vrijeme parenja u ranu zoru ruzevac napusta drvo i slece na zemlju, gdje nastavlja praviti koncert "curlikanja". Svadbena igra ruzevca pocinje u vrijeme pupanja breze, a traje sve do maja. U toku svog koncerta kojeg izvodi okupi oko sebe nekoliko zenki /4 - 8/ i pari se sa njima, kada je zenka oparena. Na nekom skrovitom mjestu u udubljenju zemlje, zenka pravi gnijezdo od trave i svoga perja, gdje pocetkom aprila do maja jednom godisnje snese od 8 - 12 zuckasto-sivih ili sivo-zelenih jaja, koja su jajolikog oblika precnika 26 x 39 milimetara a tezina im se krece od 25 - 30 grama. Zenka svako jutro snese po jedno jaje, a zadnje kada snese pocinje lezati sama na jajima od 25 - 28 dana. Mladi kada se izlezu /ispile/ iz jaja odmah slede svoju majku, prvih dvije sedmice iskljucivi se hrane insektima koje im majka ceprkajuci nade. Mladi uz majku ostaju od 15 do 25 dana, koja vodi brigu o njima, a nakon toga se osamostajuju i nastavljaju zivjeti u manjim grupama. Zivotni vijek Ruzevac zivi oko 7 godina. Prirodni neprijatelji (predatori) Ruzevac ima veliki broj prirodnih neprijatelja, a najcesci su: lisice, kune, tvorovi, macke i mnoge ptice grabljivice. Lov Ruzevac kod nas u Bosni i Hercegovini, zasticena pernata divljac, jer je nestao u nasim krajevima Hrbljina povrsine 60 000 hektara, u sumskim komplesima Cardak, Duled, Vitorog, Hrbljina, Kujaca, Malovan i Brljusa, koje su se prostirali u tadasnjim srezovima Jajca, Bugojna, Livna i Glamoca. U nasoj lovackoj stampi i literaturi pisalo se sa podatkom da je posljednji tetrjeb ruzevac odstreljen u lovistu Hrbljina davne 1962. godine. Od tada pa do danas malo se pisalo o ruzevcu, niti su se preduzimale odredene aktivnosti na utvrdivanju stvarnog razloga njegovog nestanka iz nasih lovista, a o pokusajima da se ponovo vrati na ranija stanista, nije bilo govora.
Dodaj kao favorit (23) | Ocijeni ovaj tekst | Views: 560
Samo regristrovani mogu pisati komentare. Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6 |
||||
| Zadnji put obnovljeno ( Nedjelja, 25 Februar 2007 ) | ||||
| < Prošli | Sljedeći > |
|---|